"Postoje znanstvene spoznaje koje dokazuju da plavo svjetlo koje emitiraju pametni mobiteli, remeti našu normalnu arhitekturu spavanja. Dakle, remeti onu fazu snivanja primarno i remeti arhitekturu. Na kraju, nije važno koliko spavate, već koja je kvaliteta sna" kazao je profesor neuroznanosti Zoran Đogaš na radionici medicine spavanja, za doktore medicine, za stručnjake ali i za građanstvo koja se održava u Mostaru.

Na radionici će se govoriti o medicini spavanja kao o jednoj 'novoj' disciplini u medicini. To je zapravo disciplina koja se bavi poremećajima spavanja koji su izrazito česti, iznimno neprepoznati, a ljudi u našim krajevima su nedijagnosticirani i neliječeni.

Svrha ovog projekta je da Centar za medicinu spavanja u Splitu, prenese svoja znanja na Centar za medicinu spavanja u Mostaru, koji je prvi sustavno organizirani centar u Bosni i Hercegovini.

"Poremećaji spavanja su izrazito učestali i ima ih 82 po međunarodnoj klasifikaciji i puno ljudi negdje vani pate od poremećaja spavanja. Vjerojatno 50 posto ljudske populacije pati od neke vrste poremećaja spavanja. Nisu svi životno ugroženi, nisu svi za liječenje, nisu svi za uzimanje tableta, ali neki za koje ljudi obično ne znaju da ih imaju su životno ugrožavajući. Ti uzroci dovode do onih najšire prisutnih bolesti današnjice poput kardiovaskularne bolesti, srčanog infarkta, moždanog udara, šećera i drugih. Neki ljudi ne znaju uopće da poremećaj disanja tijekom sna dovodi do ovakvih bolesti", kazao je profesor Đogaš.

Kaže da danas u modernoj medicini liječiti šećernu bolest ili hipertenziju, a ne znati kako osoba spava nije dobar pristup i to je ono što treba promijeniti ovim programom. Potrebno je proširiti svjesnost o ovome problemu i kako ga dijagnosticirati i riješiti.

Današnji način života zaziva čitav niz problema po čovjekovo zdravlje, te vrlo često utječe na to kako spavamo. Spavamo sve kraće, kronično smo neispavani i imamo osjećaj kroničnog umora. Na naš san također utječe korištenje mobitela pred samo spavanje, za čiji utjecaj na naše zdravlje postoje razne znanstvene spoznaje.

Na radionici se moglo čuti kako nema određenog broja sati koji bi trebali odspavati da bi zadovoljili liječnike i statistiku jer smo svi različite osobe. Nekome je dosta pet sati spavanja, a nekom nije dovoljno osam sati sna da bi funkcionirali normalno. Najbolji pokazatelj spavamo li dovoljno je vidjeti kako funkcioniramo po danu, a to znači razlikovati normalni umor od prekomjerne dnevne pospanosti.

"Mi smo u Mostaru istražili već 10.500 ispitanika, i među tim ljudima rizik za poremećaj disanja tijekom spavanja i prekomjerne dnevne pospanosti ima barem 25 posto u toj populaciji. Od toga muškarci iznad 40 godina vjerojatno 43 posto. U dobi 60 godina i više ima više od pola populacije takav problem i to je stanje zabrinjavajuće. Trebamo educirati i doktore i narod. Da doktori znaju da o ovome trebaju voditi računa kada liječe tlak i šećer, a narod o tome da ovo postoji", rekao je Đogaš, profesor neuroznanosti i predstavnik Zavoda za neuroznanosti u Splitu, inače dekan Medicinskog fakulteta u Splitu.